Vlada se 2003. odlučila na produžetak podzemne željeznice te je pokrila 70 % troškova izgradnje, dok je općina pokrila preostalih 30 %. Potpisan je ugovor o ulaganju između općine (korisnika) i društva u vlasništvu općine koje je angažirano za provedbu projekta. Tim se ugovorom zahtijevalo da društvo angažira neovisnog inženjera za provjeru projekta / neovisnog nadzornog inženjera da nadgleda odluke koje donosi vlasnik projekta tijekom provedbe. Ugovorom o rizničaru, koji je potpisan 2004., upravljanje financiranjem projekta povjereno je državnom rizničaru. Nacionalni zakon o podzemnoj željeznici stupio je snagu 2005. te su njime odobreni predviđeni troškovi. Kasnije te godine odobrena su dva zajma EIB-a za financiranje projekta. Navodne ozbiljne nepravilnosti, prijevara i moguća korupcija uglavnom su se odnosili na društvo koje je bilo uključeno u upravljanje projektom i koje je djelovalo i kao inženjer FIDIC-a od sredine 2006. do kraja 2012. Istragom OLAF-a upućivalo se na nepravilnosti nakon faze podnošenja zahtjeva, tijekom faze ugovaranja i faze provedbe. Do nepravilnosti je navodno došlo zbog sukoba interesa i kršenja načela nediskriminacije i jednakog postupanja s ponuditeljima. Prema nalazima istrage neki zaposlenici društva u vlasništvu općine bili su u sukobu interesa s određenim ugovarateljima. OLAF je izvijestio da primatelj ugovora nije raspolagao potrebnim stručnim kapacitetom ni osobljem za upravljanje projektom i za koordinaciju projekta. Tvrdilo se i da korisnik nije jamčio da će se projekt provesti pravovremeno, uz odgovarajući standard kvalitete i po najboljoj cijeni. Nadalje, korisnik nije dostavio ispravan financijski i tehnički plan projekta, među ostalim osiguravanje primjerene koordinacije različitih ugovora o radovima. Uprava projekta nije raspolagala potrebnim stručnim kapacitetom ni osobljem. Nadalje, utvrđeno je da se subjekt zadužen za upravljanje projektom, koji je ujedno djelovao i kao inženjer FIDIC-a do 2012., nije pridržavao pravila javne nabave kad je korisniku pomagao u odabiru ugovaratelja . Činilo se da se subjekt kao inženjer FIDIC-a i upravitelj projekta opetovano dovodio u situaciju u kojoj se stvarao sukob interesa s različitim ugovarateljima. Konačno, istragom OLAF-a utvrđeno je da se uloga neovisnog inženjera za provjeru projekta provodila tek privremeno do 2012. Savjetnik za upravljanje projektima, koji je do 2012. djelovao i kao inženjer FIDIC-a, sudjelovao je u sastancima odbora za ocjenjivanje na kojima su se birali ugovaratelji. Tada je navodno djelovao kao podugovaratelj nekih od tih društava, što čini formalno kršenje ugovora koji je potpisao za provedbu tog projekta. Čini se da se nepravilnostima utjecalo na sva plaćanja koja su pod nadzorom tog subjekta izvršena u korist predmetnih ugovaratelja. Kao savjetnik za upravljanje projektom, taj je subjekt trebao provjeriti zahtjeve za plaćanje društava s kojima je sklopljen ugovor. U nekim je slučajevima istragom ustanovljeno da je ista fizička osoba potpisivala potvrdu o izvedenim radovima podugovaratelja i potvrdu računa tog istog subjekta kao savjetnik za upravljanje projektom. Međutim, u FIDIC-ovim pravilima jasno se zahtijeva neovisni nadzorni inženjer. Bilo je i slučajeva u kojima je na zahtjevu za plaćanje koji je potvrdio taj subjekt uočena pogreška u deviznom tečaju EUR u korist podugovaratelja i slučajeva u kojima su nedostajali popratni dokumenti i potpisi. Nadalje, sumnjalo se na mito i korupciju u vezi s ugovorom koji je potpisalo veliko tehnološko društvo iz druge države članice i s postupkom javne nabave koji je prethodio potpisivanju ugovora. EIB je obavijestio državno odvjetništvo u objema državama članicama u kojima se projekt provodio i u kojima je predmetno društvo imalo sjedište, kao i OLAF. Osigurani su dokazi za to da su izvršena nezakonita plaćanja u korist različitih savjetodavnih i medijskih društava. U objema zemljama pokrenute su pravosudne istrage. Međutim, lokalna tijela nisu potvrdila istinitost tih optužbi. Prema tim optužbama naručitelj je prihvatio uklanjanje jednog od podugovaratelja odabranog ponuditelja. To čini izmjenu kriterija odabira nakon otvaranja ponuda, čime je neispravno prihvaćena ponuda. Nadalje, navodno je naručitelj predstavio različite zahtjeve prihvatljivosti za samostalne ponuditelje i konzorcije. U nekim su slučajevima postupcima preliminarnog odabira nepravilno isključeni valjani ponuditelji. Konačno, uvjeti ponude navodno su izmijenjeni bez objave novog poziva na nadmetanje i roka. U tom su slučaju obaviješteni ponuditelji koji su već kupili dokumentaciju za nadmetanje, ali informacije nisu javno objavljene. Stoga se tvrdilo da su novi potencijalni ponuditelji koji nisu podnijeli zahtjev pod starim uvjetima nepravedno isključeni. |