Nakon studije o Suzbijanju prijevara i korupcije u Europskim strukturnim i investicijskim fondovima – praćenje praksi u državama članicama EU-a iz 2018. Europska komisija i predstavnici država članica zatražili su konkretnije smjernice za suzbijanje i otkrivanje prijevara s EU fondovima. Ova internetska stranica rezultat je projekta za prikupljanje relevantnog materijala, uključujući Dobre prakse država članica, kako bi se odgovorilo na tu potrebu.
Projekt za izradu ove internetske stranice zajednički je pothvat Europske komisije, GU REGIO-a, EIPA-e (Europski institut za javnu upravu), PwC-a (PricewaterhouseCoopers) i agencije GOPA Com.
Projekt je financirao GU REGIO.
Za odabir dobrih praksi i studije slučaja zaslužna su sekundarna istraživanja, te razgovori sa stručnjacima i dionicima. Europsku komisiju i GU REGIO odabrali su one koji se nalaze na ovoj internetskoj stranici na temelju njihove relevantnosti, dokazanog učinka i potencijala za prenosivost u druge države članice.
Projektnom timu možete se obratiti preko ovog obrasca. Pozivamo vas da nam date povratne informacije o prezentaciji materijala i prijedloge kako je još možemo poboljšati. Prikazani različiti primjeri dobre prakse uključuju i podatke za kontakt vlasnika dobre prakse.
Teško je iznijeti konkretne podatke o iznosima sredstava koja se svake godine na prijevaru uzmu iz EU fondova. Europska komisija pouzdaje se u to da će države članice ispravno prijaviti otkrivene prijevare. Broj nepravilnosti prijavljenih kao prijevarnim (što uključuje slučajeve sumnje na prijevaru ili utvrđene prijevare) i pripadajući iznosi nisu izravni pokazatelj razine prijevara koje negativno utječu na proračun EU-a.
Prag za prijavu nepravilnosti je 10 000 EUR. Velika je vjerojatnost da puno prijevara ostane neprijavljeno i neotkriveno.
Za 2019. samo su se prijavljene prijevare odnosile na čak cca 461,4 milijuna eura.
Izvor: Izvješće PIF-a 2019.
Pogledajte i:
Izvješća PIF-a: Sva izvješća PIF-a prema čl. 325 UFEU-a možete pronaći ovdje.
Izvješća OLAF-a: Sva izvješća OLAF-a možete pronaći na sljedećoj poveznici.
Prema čl. 325 UFEU-a Unija i države članice suprotstavit će se prijevarama i svim drugim nezakonitim radnjama koje ugrožavaju financijske interese Unije mjerama koje treba poduzeti u skladu s ovim člankom, a koje će poslužiti kao sredstvo odvraćanja i biti takve da pružaju učinkovitu zaštitu u državama članicama, te u svim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije.
Prema ovom članku Komisija svake godine, u suradnji s državama članicama, podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o mjerama poduzetim u borbi protiv prijevara, pod nazivom „Izvješće PIF-a". Izvješće PIF-a sadrži informacije o najvažnijoj inicijativi u borbi protiv prijevare i sadrži analizu obavijesti koje su nacionalna tijela pružala o slučajevima nepravilnosti i sumnji na prijevaru ili utvrđenim prijevarama.
Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) također svake godine objavljuje godišnje izvješće u kojem se daju informacije o istragama OLAF-a i preporuke državama članicama. U tom izvješću ljudi mogu pronaći informacije o istražnom učinku OLAF-a, trendovima u istragama u okviru borbe protiv prijevara, radnjama OLAF-a za zaštitu prihodovne strane proračuna i informacijama o njegovom doprinosu politikama za borbu protiv prijevara.
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) objavljuje svake godine godišnje izvješće, u skladu s člankom 7. Uredbe o EPPO-u. Izvješće sadrži informacije o općim aktivnostima EPPO-a. Izvješće se dostavlja Europskom parlamentu i državnim parlamentima, te Vijeću i Komisiji.
Pogledajte i:
Izvješća PIF-a: Sva izvješća PIF-a prema čl. 325 UFEU-a možete pronaći ovdje.
Izvješća OLAF-a: Sva izvješća OLAF-a možete pronaći na sljedećoj poveznici.
OLAF je kratica za Europski ured za borbu protiv prijevara (francuski: Ured Européen de Lutte Anti-Fraude).
Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) tijelo je EU-a zaduženo za otkrivanje, istraživanje i zaustavljanje prijevara s EU fondovima u cilju zaštite financijskih interesa Europske unije.
OLAF ispunjava svoju misiju:
- provođenjem neovisnih istraga o prijevarama i korupciji koji uključuju sredstva iz EU fondova kako bi se osiguralo da sav novac poreznih obveznika EU-a završi u projektima koji mogu stvoriti radna mjesta i potaknuti rast u Europi
- doprinosom jačanju povjerenja građana u institucije EU-a istražujući ozbiljne prekršaje službenika EU-a i članova institucija EU-a
- razvijanjem razborite politike EU-a protiv prijevara.
Pogledajte i: poveznica na internetsku stranicu OLAF-a
EPPO je kratica za Ured europskog javnog tužitelja.
EPPO je odgovoran za istrage, kazneni progon i podizanje optužnice protiv počinitelja kaznenih djela, i njihovih pomagača, koja ugrožavaju financijske interese Unije, što je predviđeno Direktivom (EU) 2017/1371, a određuje Uredba o EPPO-u. U tom će pogledu EPPO provoditi istrage i kazneni progon te će vršit funkcije tužitelja na nadležnim sudovima u državama članicama, sve dok slučaj ne bude konačno okončan.
Ured europskog javnog tužitelja djelovat će kao jedinstveni ured u svim državama članicama EU-a i kombinirat će europska i državna nastojanja provođenja zakona uz jedinstven, besprijekoran i učinkovit pristup. Ured europskog javnog tužitelja bit će izgrađen na dvije razine: središnjoj i državnoj. Središnja razina sastoji se od europskog glavnog tužitelja, njegova dva zamjenika, 22 europska tužitelja (po jedan po državi članici EU-a), od kojih su dvojica zamjenici europskog glavnog tužitelja i upravnog direktora. Decentralizirana razina sastoji se od delegiranih europskih tužitelja koji će biti smješteni u državama članicama EU-a. Središnja razina nadzire istrage i kazneni progon koji se provode na državnoj razini. U pravilu europski delegirani tužitelji provode istragu i kazneni progon u svojoj državi.
Izvor: čl. 4 Uredbe o EPPO-u 2017/1939
Izvor: posebna internetska stranica EPPO-a na web-mjestu Komisije
Da. Ovdje ćete naći neka posebna izvješća Europskog revizorskog suda o toj temi.
- Posebno izvješće 1/2019 – „Borba protiv prijevara u potrošnji sredstava EU-a: važno“.
- Posebno izvješće 6-2019 Borba protiv prijevara u trošenju sredstava iz kohezijskog fonda EU-a
- Posebno izvješće 24/2015 – „Suzbijanje prijevara s PDV-om unutar Zajednice: potrebne su dodatne mjere“.
- Posebno izvješće 2/2011 – Nastavak posebnog izvješća 1/2005 u vezi s upravljanjem Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF), Mišljenje br. 6/2005, Mišljenje br. 7/2006, Mišljenje br. 6/2011.
Proces povećanja znanja stručnjaka poznat je pod nazivom izgradnja kapaciteta. Ova internetska stranica služi da bi vam pomogla da izgradite svoje kapacitete u vezi s borbom protiv prijevara. Pregledavanjem definicija, relevantnih smjernica, videozapisa i ostalih dijelova ove internetske stranice upoznat ćete se s najvažnijim pojmovima.
To možete postići i upotrebom alata koje nudi Europska unija za razmjenu stručnih savjeta i informacija između stručnjaka. Instrument TAIEX PEER-2-PEER služi upravo tome. Državni službenici diljem Europske unije mogu razmjenjivati znanje, dobru praksu i praktične pristupe. Na taj način nadograđuju svoje administrativne kapacitete i tako poboljšavaju rezultate ulaganja u EU.
Sudjelovati mogu sva javna tijela koja su dio sustava upravljanja i kontrole, i to:
- upravljačka tijela
- posrednička tijela
- revizorska tijela
- tijela za ovjeravanje
- državna tijela za koordinaciju
- zajednička tehnička tajništva.
Za više informacija o instrumentu TAIEX REGIO PEER-2-PEER kliknite ovdje.
Prevencija prijevara odnosi se na smanjenje mogućnosti da se prijevara dogodi. To se može postići primjenom učinkovitih postupaka i kontrola, npr. povezanih s natječajima, i podizanjem svijesti ljudi o uobičajenim metodama prijevara i njihovim negativnim utjecajima na organizacije i pojedince.
Prevencija je važna jer ima za cilj sprečavanje štete koje prijevare uzrokuju. Prevencijom se osigurava da se novac troši na učinkovit i pošten način te da ne završi u džepovima kriminalaca. Isto tako, smanjuju se iznosi troškova za istragu prijevara ili povrat imovine.
Nažalost, prijevara se nikada ne može apsolutno izbjeći. Međutim, rizik od prijevara može se znatno smanjiti provedbom preventivnih mjera. Učinkovite mjere za borbu protiv prijevara, uključujući metode otkrivanja prijevara te istrage i sankcioniranje prijevarnog ponašanja, također mogu značajno obeshrabriti prevaranta i smanjiti broj počinjenih prijevara te s njima povezane financijske štete i narušavanje ugleda.
Budite na oprezu, posebno kada vam situacija ili zahtjev izazivaju sumnju. Obavezno poduzmite standardne korake i shvatite njihovu nužnost: ako ne razumijete zašto je određeni kontrolni mehanizam ili određena dokumentacija potrebna, pitajte svoje kolege ili nadređene. Ako niste sigurni je li određena vrsta ponašanja ispravna ili ako uočite potencijalno prijevarno ponašanje, obratite se svom nadređenom, policiji ili OLAF-u.
Prije svega, važno je biti na oprezu kako biste otkrili prijevaru. Kad god vam se situacija čini sumnjivom ili se druga strana ponaša na način koji nije razumljiv, trebate biti oprezni i možda se posavjetovati s nadređenim.
Postoje i različiti sustavi i alati koji mogu pomoći u otkrivanju prijevara, npr. programi koji otkrivaju anomalije u plaćanjima ili natječajnim postupcima. Pregled dostavljenih dokumenata i potvrda iznesenih činjenica preko javno dostupnih podataka također mogu pomoći pri uočavanju prijevarnog ponašanja. Na primjer, možete provjeriti imaju li podnositelji prijava za financiranje zaista iskustva analizom prošlih projekata i referenci. Možete pregledati i prijave troškova projekta uspoređivanjem troškova sa sličnim projektima ili obraćanjem osobama uključenim u projekt kako bi se dobila potvrda o troškovima.
Može biti vrlo teško raskrinkati prevaranta, jer može vrlo dobro skrivati svoje prave namjere. Međutim, kad god u vama situacija izazove sumnju, morate biti oprezni i ne smijete olako prijeći preko toga.
Kad suradnici od vas zatraže da preskočite određene korake u postupku, ubrzate postupak, ponude vam poklone ili vam daju druga obećanja, trebali biste izravno upozoriti svog nadređenog, odjel za usklađenost s propisima, pravnu službu ili policiju.
Specifični takozvani „znakovi upozorenja” mogli bi se odnositi na okolnosti povezane s osobom ili tvrtkom koja se prijavljuje za sredstva iz fondova, npr. nedostatak iskustva za ponuđene usluge ili preporuka odnosno bliski odnosi s vladinim dužnosnikom ili osobom koja odlučuje o financiranju projekta (posebno ako službena osoba ili osoba koja odlučuje inzistira na suradnji s određenom drugom stranom). Ostali znakovi upozorenja odnose se na zahtjeve upućene u vezi s plaćanjima, npr. traženje da se plaćanja izvršavaju na računima u bankama u drugim državama, a ne u državi u kojoj tvrtka posluje ili je registrirana, odnosno inozemnim tvrtkama ili tvrtkama s drugačijom adresom. Nepotpuna ili kontradiktorna dokumentacija, plaćanje ili pokloni tijekom natječajnog postupka ili traženje hitnih plaćanja tijekom projekta također su znakovi upozorenja.
Ako imate opravdane razloge za vjerovanje da je došlo do prijevarne radnje ili sumnjate na nju, prijavite to svom nadređenom, posebnom odjelu (npr. pravnoj službi ili odjelu za usklađenost s propisima), posebnoj državnoj instituciji za prijavljivanje nepravilnosti, policiji ili OLAF-u. Ne pokušavajte na svoju ruku prikupljati dokaze. To bi dokaze moglo učiniti nevaljanima za kasnije istrage ili suđenja, a vas bi moglo dovesti u opasnost. Kako biste se zaštitili i spriječili uništavanje dokaza, pokušavajte uhvatiti osobu za koju sumnjate da je počinila nepravilnost niti se suočavajte s njom niti je na na bilo koji drugi način upozoravajte.
OLAF-u, svom nadređenom, posebnim odjelima ili policiji možete prijaviti:
- prijevaru ili druge ozbiljne nepravilnosti s potencijalno negativnim utjecajem na javne fondove EU-a, bilo da se radi o prihodima, rashodima ili imovini koji pripadaju institucijama EU-a
- ozbiljne prekrašaje članova ili službenika institucija i tijela EU-a.
Prijevare bez financijskog utjecaja na javne fondove EU-a ili korupciju koja ne uključuje članove ili službenike institucija i tijela EU-a prijavite državnoj policiji. Dodatne informacije potražite na internetskim stranicama OLAF-a.
Nepravilnost je radnja koja nije u skladu s propisima EU-a i koja ima potencijalno negativan utjecaj na financijske interese EU-a, ali koja može biti rezultat istinskih pogrešaka koje su napravili korisnici koji traže sredstva i tijela odgovorna za isplaćivanje sredstava. Ako je nepravilnost počinjena namjerno, tad se radi o prijevari. (Vidi više u članku 1.Uredbe Vijeća 2988/95). Dodatne informacije potražite na internetskim stranicama OLAF-a.
Brojne su države članice uvele pojam „signala nepravilnosti“ u svoje interne postupke izvješćivanja. Treba naglasiti da ovaj pojam nije predviđen uredbama EU-a, stoga nije obvezujući za države članice.
Pod signalom nepravilnosti podrazumijeva se „svaka informacija dobivenu iz bilo kojeg izvora o postojanju nepravilnosti prije procjene te informacije“ (npr. navod o nepravilnosti).
Podaci dostupni u signalu nepravilnosti mogu ili ne moraju biti dovoljni da nedvojbeno potvrde postojanje nepravilnosti ili sumnje na prijevaru i treba ih procijeniti, jer obveza prijavljivanja započinje nakon „prve pisane procjene”.
Izvor: Priručnik o „Prijavljivanju nepravilnosti u zajedničkom upravljanju“, 2017.
Da bi se smatralo nepravilnošću, ponašanje počinitelja mora rezultirati kršenjem zakona EU-a ili državnih zakona. Glavni čimbenik u utvrđivanju „prijevare” je „planirana namjera” da se počini nepravilnost. Ta planirana namjera je granica između administrativnog prekršaja (nepravilnosti) i kaznenog djela. (Vidi više u članku 1.Uredbe Vijeća 2988/95). Dodatne informacije potražite na internetskim stranicama OLAF-a.
Države članice koje Komisiji prijavljuju slučajeve nepravilnosti morale su utvrditi postoji li u tim slučajevima „sumnju na prijevaru“. Definicija „sumnje na prijevaru” umetnuta je u odredbe o prijavljivanju u Uredbi 2015/1970, Uredbi 2015/1971, Uredbi 2015/1972 i Uredbi 2015/1973
Prema definiciji danoj u gore navedenim propisima „sumnja na prijevaru” znači nepravilnost koja dovodi do pokretanja upravnog ili sudskog postupka na državnoj razini radi utvrđivanja prisutnosti ponašanja s namjerom, posebno da se počini prijevara, kako je navedeno u članku 1. stavku 1. točki (a) Konvencije sastavljene na temelju članka K.3 Ugovora o Europskoj uniji o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica.
Glavni čimbenik u utvrđivanju „prijevare” je „planirana namjera” da se počini nepravilnost. Stoga se nepravilnost uvijek treba tretirati kao „sumnja na prijevaru“ ako se prijava podnese državnom odvjetništvu.
Izvor: Priručnik o „Prijavljivanju nepravilnosti u zajedničkom upravljanju“, 2017.
Da. „Nepravilnost” znači bilo kakvo kršenje zakona Unije ili državnog zakona koje se odnosi na njegovu primjenu, a koje je posljedica djela ili propusta gospodarskog subjekta koji je uključen u provedbu ESI fondova, a što bi naplaćivanjem neopravdane stavke izdatka naštetilo proračunu Unije, prema definiciji u području sredstava iz ESIF-a u čl. 2 (36) Uredbe o zajedničkim odredbama 1303/2013.
Izraz „kršenje državnog zakona koje se odnosi na primjenu zakona EU-a” nije prisutan u definiciji nepravilnosti u čl. 1 (2) Uredbe 2988/95. Sud je imao mogućnost tumačiti tu odredbu u svojoj praksi, kao što je na primjer u Predmetima C-260/14 i C-261/14.
PACA je kratica za „Primarni upravni i sudski pravorijek” (francuski: Premier acte de constat administratif ou judiciaire).
Primarni upravni ili sudski pravorijek podrazumijeva prvu pisanu procjenu nadležnog tijela, bilo upravnog ili sudskog, čiji zaključak donesen na temelju određenih činjenica glasi da je počinjena nepravilnost, ne dovodeći u pitanje mogućnost da će taj zaključak naknadno morati biti revidiran ili povučen kao rezultat novih spoznaja tijekom upravnog ili sudskog postupka.
Izvor: čl. 2 (b) Uredbe 2015/1970
Izvor: čl. 2 (b) Uredbe 2015/1971
Izvor: čl. 2 (b) Uredbe 2015/1972
Izvor: čl. 2 (b) Uredbe 2015/1973
Pogledajte i: „Priručnik o prijavljivanju nepravilnosti u zajedničkom upravljanju“, Europski ured za borbu protiv prijevara, 2017.
Ako ste zaposlenik EU-a, dužni ste prijaviti moguće slučajeve prijevare, korupcije, drugih ilegalnih aktivnosti ili profesionalnog ponašanja koje može predstavljati ozbiljno nepoštivanje obveza zappslenika EU-a. O svojim sumnjama možete obavijestiti člana uprave u svojoj ustanovi ili OLAF-u. Dodatne informacije potražite na internetskim stranicama OLAF-a.
Radi zaštite financijskih interesa Unije zakonodavac EU usvojio je zahtjeve za izvješćivanje u vezi sa zajedničkim fondovima upravljanja. Korisnici sredstava fonda za azil EU-a, instrumenata pretpristupne politike i politike susjedstva iz država članica ili trećih zemalja moraju redovito slati izvješća o otkrivenim nepravilnostima i iznosima povezanima s njima Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF), te ažurirati relevantne informacije u vezi sa svojim upravnim/sudskim i financijskim postupcima.
Opća je svrha prijavljivanja nepravilnosti i slučajeva prijevara pružanje podrške pri utvrđivanju prirode nepravilnih praksi i financijskih učinaka nepravilnosti, uključujući sumnju na prijevaru i utvrđenu prijevaru, pri osiguravanju povrata neopravdano isplaćenih iznosa i pri sprječavanju nepravilnosti. Ova razmjena informacija namijenjena je i jačanju suradnje između država koje šalju izvješća i Komisije te poboljšanju analize rizika za sprječavanje i otkrivanje prijevara u gore navedenim područjima. Uz to, prijavljivanje nepravilnosti doprinosi transparentnosti te pouzdanijim statistikama i analitičkim podacima.
Izvor: Obavijest o privatnosti u pogledu prijavljivanja nepravilnosti
Pogledajte i: Priručnik o „Prijavljivanju nepravilnosti u zajedničkom upravljanju“, 2017.
Da. U skladu s općom obvezom, države članice će spriječiti, otkriti i ispraviti nepravilnosti i osigurati povrat neopravdano plaćenih iznosa, zajedno s kamatama na zakašnjela plaćanja. Obavijestit će Komisiju o nepravilnostima koje premašuju iznose od 10 000 EUR, a koji se osiguravaju iz Fondova, te o znatnom napretku u povezanim upravnim i pravnim postupcima.
To znači da se slučajevi ispod ovog praga ne mogu prijavljivati. Osim toga, države članice neće obavijestiti Komisiju o nepravilnostima u vezi sa sljedećim:
(a) slučajevi u kojima se nepravilnost sastoji samo od neizvršavanja, u cijelosti ili djelomično, operacije koja je uključena u sufinancirani operativni program zbog bankrota korisnika;
(b) slučajevi na koje je korisnik dobrovoljno skrenuo pažnju upravljačkom tijelu ili tijelu za ovjeravanje prije nego što ih je bilo koje tijelo otkrilo, bilo prije ili nakon uplate javnog doprinosa;
(c) slučajevi koje je upravljačko tijelo ili tijelo za ovjeravanje otkrilo i ispravilo prije uključivanja predmetnih izdataka u izvještaj o izdacima koji je podnesen Komisiji.
U svim ostalim slučajevima, posebno onima koji prethode stečaju ili u slučajevima sumnje na prijevaru, otkrivene nepravilnosti i pripadajuće preventivne i korektivne mjere prijavljuju se Komisiji.
Kada se iznosi nepropisno isplaćeni korisniku ne mogu vratiti krivnjom države članice ili zbog njezina nemara, ta država članica snosi odgovornost za uplatu dotičnih iznosa u proračun Unije. Države članice mogu odlučiti da korisnik neopravdano isplaćen iznos ne treba vratiti ako taj iznos sredstava iz fondova, bez kamata, ne premašuje 250 EUR.
Pogledajte i: članak 122. Uredbe 1303/2013
Građani Europske unije često su prvi koji saznaju za prijetnje ili štetu javnom interesu koje nastaju trošenjem sredstava EU-a. Prijavom nepravilnosti i prijevara s EU fondovima takve osobe djeluju kao „zviždači“ i na taj način imaju ključnu ulogu u razotkrivanju i sprječavanju takvih kršenja propisa, te u zaštiti dobrobiti društva.
Svaka je država članica provela postupak imenovanja za upravljačko tijelo, tijelo za ovjeravanje i revizorsko tijelo za odgovarajući operativni program, u skladu s člankom 123. Uredbe 1303/2013. To su nadležna tijela zadužena za kontrolu potrošnje sredstava EU-a u vašoj državi. Svako od njih ima kanale za prijavljivanje nepravilnosti, na primjer na svojoj internetskoj stranici, i može vršiti odgovarajuću kontrolu.
Osim toga, državne službe AFCOS -a [HYPERLINK TO DEFINITION № …], policijska i sva druga tijela pomoći će vam tako što će primiti informacije i, ako nisu nadležni za provjeru navoda, proslijediti te informacije odgovarajućem državnom tijelu.
Kad građanin ili javni dužnosnik posumnja da je počinjena prijevara, mora to prijaviti što prije jer je bitno da javne vlasti brzo poduzmu mjere u vezi s time. Sa stajališta nadležnih tijela, definicija „sumnje na prijevaru“ je proceduralna definicija: sve nepravilnosti zbog kojih je javno tijelo poduzelo određene proceduralne korake kategoriziraju se kao „sumnja na prijevaru“.
U tom slučaju, naravno, niste dužni niti se od vas očekuje da svoje sumnje prijavite interno. Tada se možete obratiti policiji ili OLAF-u. Neke zemlje također imaju posebne institucije za prijavljivanje nepravilnosti, npr. u Nizozemskoj je to Nizozemsko tijelo za prijavljivanje nepravilnosti.
Svako državno tijelo tu je da vam pomogne, u skladu sa svojom misijom, funkcijom i kompetencijom. Ako, međutim, želite obavijestiti Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), možete to učiniti ovdje. Ako to želite, prijava može biti anonimna i na bilo kojem od 24 službena jezika EU-a.
Da. Europski parlament i Vijeće usvojili su 23. listopada 2019. Direktivu 2019/1937 (Direktiva o zviždačima) o zaštiti osoba koje prijave kršenje zakona EU-a. Svrha Direktive o zviždačima je poboljšati provedbu zakona i politika Unije u određenim područjima utvrđivanjem zajedničkih minimalnih standarda koji osiguravaju visoku razinu zaštite osoba koje prijavljuju kršenje zakona Unije. Takozvana ”Direktiva o zviždačima” sadrži zajedničke minimalne standarde koji osiguravaju učinkovitu zaštitu zviždača.
Dok razdoblje prijenosa Direktive ne završi (17. prosinca 2021.), zviždači su zaštićeni važećim državnim zakonodavstvom.
Direktiva je posebno važna za borbu protiv prijevara i korupcije s fondovima EU-a, jer provedba svih politika EU-a može utjecati na financijske interese Unije.
Osim toga, Direktiva je izričito predviđala zaštitu ljudima koji prijave kršenja koja ugrožavaju financijske interese Unije kako je navedeno u članku 325. UFEU-a i kako je dalje određeno u relevantnim mjerama Unije, čl. 2, stavak 1 (b).
Materijalno područje primjene politika EU-a obuhvaća i:
(a) kršenja koja potpadaju pod pravne akte Unije utvrđene u Prilogu, a koja se odnose na sljedeća područja:
(i) javna nabava;
(ii) financijske usluge, proizvodi i tržišta, te sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma;
(iii) sigurnost proizvoda i usklađenost s propisima;
(iv) sigurnost prijevoza;
(v) zaštita okoliša;
(vi) zaštita od zračenja i nuklearna sigurnost;
(vii) sigurnost hrane i hrane za životinje, zdravlje i dobrobit životinja;
(viii) javno zdravstvo;
(ix) zaštita potrošača;
(x) zaštita privatnosti i osobnih podataka te sigurnost mrežnih i informacijskih sustava;
(b) kršenja koja ugrožavaju financijske interese Unije kako je navedeno u članku 325. UFEU-a i kako je dalje određeno u relevantnim mjerama Unije;
(c) kršenja koja se odnose na unutarnje tržište, kako je navedeno u članku 26. stavku 2. UFEU-a, uključujući kršenja pravila tržišnog natjecanja i državnih potpora Unije te kršenja koja se odnose na unutarnje tržište u vezi s radnjama koje krše propise poreza na dobit ili dogovorima čija je svrha stjecanje poreznih povlastica, a što poništava cilj ili svrhu važećeg zakona o porezu na dobit.
Države članice donose zakone, odredbe i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 17. prosinca 2021.
Izvor: Direktiva o prijavljivanju nepravilnosti (DIREKTIVA (EU) 2019/1937 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju kršenje zakona Unije)
Vaša će prijava biti pregledana kako bi se utvrdilo predstavlja li prijavljeni slučaj prijevaru i ima li dovoljno dokaza za pokretanje istrage. Za daljnje će vam se informacije možda ponovno netko obratiti (osim ako niste odlučili ostati anonimni). Kako bi istražni postupak i osobe uključene u njega bili zaštićeni, nećete dobiti informacije o statusu istrage.
U slučaju da ste prijavu prijavili OLAF-u više o postupku možete saznati na internetskoj stranici OLAF-a.
Ako vam se OLAF obrati u vezi s optužbom koju ste iznijeli u prijavi, to znači da su OLAF-u potrebne daljnje informacije o slučaju.
Ako vam se OLAF obrati iz drugih razloga, to ne znači nužno da ste pod istragom. OLAF ne provodi kaznene istrage već administrativne istrage i preporučuje radnje institucijama EU-a i državnih vlada. Više o postupku možete saznati na internetskoj stranici OLAF-a.