Sustav ranog upozoravanja SALER

SALER je računalni sustav koji alate za analizu podataka primjenjuje na digitalizirane datoteke administrativnih podataka.  Njegova je svrha sprečavanje nepravilnosti i zloupotreba izdavanjem upozorenja na rizike od prijevara koji se naknadno mogu istražiti.

Izvori informacija

Sustav SALER upotrebljava podatke iz različitih izvora.

Uprava pohranjuje informacije u različitim javnim bazama podataka i datotekama koje analizira sustav SALER. One uključuju:

• informacije o izravnim plaćanjima (npr. vrste dobivenih proizvoda ili usluga i njihovi dobavljači)
• evidencije o ugovorima (podaci povezani sa svim fazama postupka prikupljanja ponuda, dodjele i izvršenja ugovora) te
• informacije o subvencijama (podaci povezani s nositeljem tijela koje dodjeljuje subvenciju, predmetima subvencije, sukobima interesa, korisnicima, obrazloženjima, izdanim računima itd.).

Sve informacije koje ponuditelji (pojedinci ili društva koja sudjeluju u javnim pozivima) koji su u interakciji s javnom upravom ili za nju rade dostave u papirnom obliku digitaliziraju se i unose u SALER.

Osim toga, u sustav SALER ulaze informacije iz javnih i nejavnih baza podataka bilježnika koje se odnose na vlasništvo ili hipoteke, informacije objavljene u službenim glasilima ili informacije o prijavljenom sukobu interesa. Može se dodati bilo koja druga interna ili vanjska baza podataka koja se smatra korisnom za analizu podataka, kao što su podaci o osoblju, isplati plaća itd.

Usto, zakonom se uspostavljaju mehanizmi suradnje s različitim organizacijama i subjektima, npr. Agencijom za sprječavanje i borbu protiv prijevara i Uredom tužitelja.

Definicija pokazatelja i upita

Osoblje Općeg inspektorata službi definiralo je pokazatelje i upite za potrebe analize podataka (upit je kombinacija pokazatelja prema kojima se analiziraju podaci s pomoću jednog ili više algoritama).

Na temelju pokazatelja i upita procjenjuje se primjena pravila i postupaka. Oni se temelje na obrascima stvarnih slučajeva nepravilnosti koji su prethodno otkriveni.

Nadalje, svaki odjel koji potencijalno predstavlja rizike od nepravilnosti povezanih s njegovim postupcima može utvrditi rizike i provoditi samoprocjene rizika. Odgovarajući pokazatelji unose se u sustav ako postoje relevantni podaci.

Neki su od jednostavnijih pokazatelja oni povezani s dodjeljivanjem ugovora i subvencija, npr. analiza podataka povezanih s poreznim brojevima, referentnim brojevima ugovora, količinama, datumom plaćanja itd. U nekim je slučajevima dovoljna jednostavna analiza podataka za unakrsno upućivanje. Drugi su pokazatelji složeniji i njima se kombiniraju naizgled nepovezani postupci koji se odvijaju u isto vrijeme i koji zajedno mogu činiti rizik od prijevara.

Pokazatelje i upite definirao je tim od približno 12 inspektora i pet zaposlenika internog informatičkog odjela. Opći inspektorat službi zaposlio je dva davatelja informatičkih usluga za generiranje algoritama.

Primjeri upita za utvrđivanje rizičnih situacija uključuju:

1. podjelu s istim davateljem usluga: isti dobavljač pojavljuje se u nekoliko ugovora za isti projekt, što ukazuje na rizik da ponuditelj izbjegava veći ugovor sa strožim uvjetima postupka
2. podjelu s različitim davateljima usluga: nekoliko dobavljača za jedan ugovor ukazuje na rizik da ponuditelji izbjegavaju jedan veći ugovor s jednim dobavljačem ili na nezakonitu suradnju među ugovarateljima
3. ponovni odabir istog ponuditelja: ponovljeno djelovanje društava u oligopolu ukazuje na rizik od izostanka konkurencije 
4. tajno dogovaranje na natječajnom postupku: podudaranje dvaju ili više istih ponuditelja u različitim pozivima ukazuje na rizik od tajnog dogovaranja među ponuditeljima
5. sukob interesa: neusklađenost sa zakonski uspostavljenim pravilima o nespojivosti ukazuje na rizik od sukoba interesa
6. postupak se ne temelji na tržišnom natjecanju: manjak opravdanja za upotrebu postupka koji se ne temelji na tržišnom natjecanju ukazuje na rizik od korupcije
7. dokaz o neispravnom izvršenju ugovora: produljenja i neopravdane promjene ukazuju na rizik od prijevara.

Iako je sustav prvotno bio usmjeren na područja javne nabave i subvencija, postoje druga područja koja se mogu analizirati radi sprečavanja nepravilnosti te će se ona uvesti u sustav, a to su:

• upravljanje javnim sredstvima
• informacije povezane s regulatornim kršenjima, inspekcijom i kaznama
• odobrenja
• javne usluge
• upravljanje ljudskim resursima te
• odnosi s vanjskim subjektima ili pojedincima.

Upozorenja i istrage

Upozorenje se pokreće kad sustav otkrije rizik. Nakon upozorenja slijedi istraga Općeg inspektorata službi. Istraga dovodi do daljnjeg praćenja/inspekcije slučaja ili do zatvaranja predmeta, ovisno o ishodu istrage:

1. pogreška ili nemarnost – istražitelj je ispravlja u suradnji s uključenim davateljem usluga i/ili institucijom; predmet se zaključuje
2. zloupotreba – koja ne predstavlja zlonamjerno ponašanje ili prijevaru, već nepravilnost koja se može obrazložiti i ispraviti u suradnji s uključenim davateljem usluga i/ili institucijom; moguća je primjena kontinuiranog praćenja ili
3. mogući slučaj zlonamjernog ponašanja ili prijevare – prosljeđuje se policiji i tužiteljstvu.

Sustav i upozorenja nisu otvoreni za javnost kako bi se spriječilo pogrešno tumačenje i narušavanje ugleda u prva dva prethodno opisana slučaja. Opći inspektorat službi objavljuje redovita izvješća o svojem radu i otkrivenim slučajevima.

Osim davanja upozorenja, sustav omogućuje i proaktivno pretraživanje podataka i odnosa te unakrsno upućivanje između podataka.

Neprekidan napredak

U okviru stalnog unapređenja sustava identificiraju se i rješavaju slabosti, nove situacije oblikuju se u nove upite, a novi se pokazatelji izmjenjuju ili se dodaju novi.

Kako bi se poboljšala učinkovitost sustava, osnovano je međuodjelno povjerenstvo s predstavnicima svakog upravnog odjela. Povjerenstvo raspravlja o mogućim promjenama u sustavu i stvarnim slučajevima kako bi se spriječile nepravilnosti i zloupotrebe.