EURA 2014

EURA 2014 elektronička je baza podataka u kojoj se pohranjuju svi dokumenti povezani s projektima financiranima sredstvima Unije, kojom se u potpunosti napušta upotreba papira. Podnositelji zahtjeva za financiranje i tijela koja donose odluku o odobravanju sredstava elektronički potpisuju sve dokumente. Elektronički se izvršavaju plaćanja i arhiviraju dokumenti.

EURA 2014 omogućuje upravljanje čitavim ciklusom financiranja u okviru sustava na temelju koraka u nastavku:

1. podnositelj zahtjeva u računalnom sustavu podnosi zahtjev za financiranje u kojem navodi detalje o projektu, iznos sredstava i predviđenu upotrebu zatraženih sredstava
2. nadležno upravljačko tijelo ili posredničko tijelo procjenjuje zahtjev i donosi odluku o financiranju
3. ako se donese odluka o odobravanju financiranja, korisnik ispunjava zahtjev za plaćanje, koji nadležno upravljačko tijelo ili posredničko tijelo procjenjuje u sustavu
4. tijelo za ovjeravanje podnosi zahtjev za plaćanje Europskoj komisiji kako bi dobilo potrebna financijska sredstva na temelju podataka pohranjenih u sustavu EURA 2014.

EURA omogućuje tijelima kontrolni popis, među ostalim opće kriterije odabira koji se ispunjavaju za potrebe procjene zahtjeva. Među nekoliko čimbenika koji se provjeravaju, na kontrolnom popisu nalazi se i mogućnost dvostrukog financiranja, kao i financijska situacija podnositelja zahtjeva kako bi se isključili zahtjevi društava ili pojedinaca u stečaju ili društava u likvidaciji. U trenutačnoj verziji sustava ne postoje automatske provjere i upozorenja za učitane dokumente ili za povezane baze podataka. To bi se moglo uvesti u verziju iz 2021.

EURA 2014 povezana je i s bazom podataka poreznog tijela, čime se tijelima ESIF-a omogućuje da provjere plaćaju li nositelji zahtjeva svoje poreze uredno. Time se smanjuje administrativno opterećenje za tijela jer im se u integriranom sustavu omogućuje pristup potrebnim informacijama.

Ako se posredničko tijelo odluči na posjet na licu mjesta da bi provjerilo jesu li informacije koje je korisnik sredstava podnio točne, posredničko tijelo priprema se uz pomoć informacija pohranjenih u sustavu. Nadalje, tijelo za reviziju upotrebljava digitalne podatke i pohranjuje dokumente važne za reviziju.

Svi nalazi redovnih provjera, posjeta na licu mjesta ili revizija, kao i donesene korektivne odluke, dokumentiraju se u sustavu. Ako je potrebno izmijeniti ili ažurirati unesene podatke, posredničko tijelo unosi potrebne izmjene u sustav.

Nalazi se odnose na projekte koji se već financiraju. Ako postoji sumnja u pogledu:

• troškova koji su proizašli iz provedbe projekta
• dokumenata ili informacija koje korisnik dostavi

relevantno tijelo unosi nalaz u sustav EURA. Tijela mogu i provjeriti postoje li nalazi o podnositelju zahtjeva iz ranije financiranih projekata.

Postoje različite vrste pristupa za upotrebu sustava. Uključena tijela (upravljačko tijelo, posredničko tijelo, tijelo za ovjeravanje, tijelo za reviziju) imaju pristup svim pohranjenim podacima i mogu u svakom trenutku pregledavati zahtjeve ili projekte. Kad se podnositelji zahtjeva i korisnici prijave na platformu, mogu vidjeti samo informacije koje su oni sami dostavili.

U sustavu postoje i različite korisničke uloge, a tijela imaju posebna prava na temelju svoje funkcije. Mogu upravljati informacijama i mijenjati samo one informacije koje su u njihovu području kontrole. Time se osigurava odvojenost funkcija.

Uvođenje platforme trajalo je oko dvije godine. Specifikacije sadržaja definiralo je Ministarstvo gospodarstva i zapošljavanja u uskoj suradnji s upravljačkim tijelima, posredničkim tijelima, tijelom za reviziju i tijelom za ovjeravanje. Razvoj informatičke infrastrukture podugovoren je jer Ministarstvo ne zapošljava tehničko osoblje u tu svrhu. Prvi zahtjev u sustavu izrađen je u svibnju 2014., prva odluka o financiranju donesena je u studenome 2014., a prvo plaćanje izvršeno je u svibnju 2015.

Upravljačka skupina sastavljena od predstavnika Ministarstva, upravljačkih tijela, posredničkih tijela, tijela za reviziju i tijela za ovjeravanje osigurava stalno unapređenje sustava.

Trošak uvođenja iznosio je oko 30 milijuna EUR, s time da se najveći dio iznosa odnosi na davatelja informatičkih usluga. Polovina projekta financirana je sredstvima Unije, a polovina nacionalnim sredstvima. Troškovi održavanja sustava EURA iznose oko 0,5 milijuna EUR godišnje.